Désanm 2017

Babida, sé an zil toupré Antiga. Dépi lendépandans, i kantékant épi Antiga adan an sel léta.

Sé sé moun amérendjen an yo ka kriyé Ciboney ki té ka rété Babida an tan djab té tibolonm. Apré, moun Arawak épi moun Karib rivé. Sé Karib-la té ka viv la lè Kristof Kolon rivé lanné 1493. Apré sa, té ni Pangnol épi Fransé, mé sé sé Anglé-a ki mété lanmen anlè zil-la, lanné 1666.

Lanné 1685, gouvelman anglé a lwé Babida ba lafanmi Codrington, ki té ja mété doubout vil Codrington la asou zil-la. Fanmi-tala té ka planté kann atè Antiga. Tout moun ki ka vréyajé adan bannzil Lakarayib la konnet nom-tala : pa koté Babad ni an kolej, tit-li sé Codrington.

Lanné 1834, an bidim gaoulé lévé pa koté Babida padavwè sé Anglé-a pa libéré sé zesklav-la apré votman-an pou lestravay bout. Sé sé zesklav-la yo-menm ki désidé pété chenn-yo.

Apré sé zesklav-la goumen pou libèté-yo, sé betjé-a ba yo tè pou kay-yo, jaden-yo ek bet-yo, mé pies anpami yo pa té ni pies titre de propriété. Sé té konsidiré tout zil-la té an sel gran bitasion.

Lanné 1981, Babida épi Antiga kasé kod épi Langlitè. Dépi sa, sé Konsey Babida a ki ka fè lalwa.

Zil-tala piti menm ; i ka fè yenki 160 tjilomet karé. Apochan 1.800 moun ka rété la. Zil-la plat ; ni yonndé mòn mé sé 38 met wotè yo ni épisétout. Kidonk, an siklòn pé fè anlo déga.

Siklòn Irma, ki pasé lé 6 septamb 2017, dékatjé 95 % sa ki té ni asou zil-tala, kivèdi kay, lékol, légliz, lawout, kisasayésa. 60 % moun ped kay-yo. Apré siklòn pasé, yo chayé Antiga tout sé moun-lan ki té ka viv Babida. Bénézwel vréyé an avion pou transpòté yo. Sé moun Babida ka viv Antiga toujou.

Gouvelman-an pa dakò pou yo rantré kay-yo. Poutji ? Yo pa dakò asou zafè ki moun ki met tè Babida a. Mi poutji ni anlo désagréman dépi Irma pasé.

Moun Babida ka di kon sa, tè Babida a sé ta moun Babida dépi lestravay bout. Sé betjé-a ba tout moun an mòso tè ek lèrestan tè-a ta tout moun. Lanné 2007, parleman-an voté an lwa ki di tè Babida a sé tè tout moun.

Dapré gouvelman-an, lwa-tala pa menm parey épi manman lwa a, kon yo ka di atè Ayiti, ki ka di tè-a sé ta gouvelman-an. Prèmié Minis Antiga ek Babida ka di kon sa, atjelman moun Babida sé des occupants illégaux. Tribunal-la pòkò di lwa 2007 la pa légal, mé gouvelman-an ka esayé chanjé lwa-a pou i pé vann an mòso tè ba chak moun Babida pou an dola senbolik.

Mé moun Babida pa dakò ; dapré yo, sé kon sa gouvelman-an ké mété lanmen asou tè péyi a pou vann li ba sé espékilatè-a.

Avan Irma, an moun Babida ki sé mandé Konsey Babida an mòso tè bòdlanmè té ka risivré’y, ki i doktè ki i péchè. Konsa tout moun Babida té égal égo, mé si gouvelman-an ka vann tè, ké ni moun ki pé genyen tè bòdlanmè épi dot ki pé pa.

Epi si gouvelman-an désidé vann tè péyi a, matjoukann zil la té ké disparet, laliwondaj-la té ké soufè ek lanmizè té ké wouvè zel-li gran.

Robert De Niro, an mapipi aktè méritjen, lianné épi yonndé espékilatè pou mété doubout atè Babida an bidim sant pou touris. Pou yo pé fè sa, fok gouvelman Antiga ek Babida privatiser tè-a.

Gouvelman-an pokò viré mété dlo ek lélektrisité Babida ek i pa viré ouvè sé lékol-la, mé i ka viré konstwi laéwopò-a. Es i fè sa ba sé touris-la ?