Jwen 2019

Ayiti pov pasé tout sé lézot péyi oksidan an ek anpami tout sé péyi Lanmérik la, sé li ki ni plis inégalité :1 % popilasion Ayiti ni pasé lanmwatié riches péyi-a. 56 % moun ka viv adan lanmizè.

Pep-la fini lévé mouch wouj kont sé gwotjap-la ki mété lajan PetroKaribé a adan poch-yo. Pep-la bouzwen sav koté lajan-tala pasé.

PetroKaribé, sé an pal Bénézwel té ka ba sé péyi bannzil Lakarayib la dépi lanné 2006 : Bénézwel té ka ba yo pétrol pa chè ek lajan pou yo té pé vréyé douvan péyi-yo ek rédé sé maléré-a.

Gaoulé-a koumansé mwa févrié a.

Lé 31 mé, la Cours des comptes Ayiti mété déwò an rapò asou zafè PetroKaribé a. Ayiti risivré 3,4 milia dola ek asiparé sé sé lantoupriz met-a-manyok péyi-a, Jovenel Moïse, ki pwofité di sa. Parti politik met-a-manyok la, Tet Kalé, pwofité tou. Moun ki té la avan Jovenel Moïse, kontel Michel Martelly, ki adan menm parti politik la, ek Fanmi Lavalas, épi René Préval, yo kotjiné tou.

Mi sa rapò-a ka di :

*Agritrans, an lantoupriz met-a-manyok Ayiti a, mandé senk milion dola pou i viré fè lapenti an siléma.

*Lanné 2014, léta péyé Agritrans ek Betexs, an lot lantoupriz Jovenel Moïse la, pou yo réparé menm lawout-la. Agritrans risivré 700.000 dola pou travay-la, magré sé bannann i té ka fè.

*Epi ant 2012 ek 2014, asiparé té ni 20.850 maléré ki risivré an pal di an tjes yo kriyé Ti Manman Chéri, mé sé moun-tala pa ka ekzisté.

Ayiti, sé sa yo ka kriyé an anglé a failed state, kivèdi an péyi koté pa ni pies état de droit. Dépi mwa maws la, pa ni pies prèmié minis atè Ayiti padavwè parlèman-an ka koubaré sé volè-a. Si pa ni gouvelman, pa ni bidjé, kivèdi sé salè moun-lan ki ka travay ba léta-a pa péyé. Té pou ni votman dépité ek sénatè lanné-tala mé yo pa ké fet, kidonk lanné 2020 ké rété selman 21 sénatè ek Jovenel Moïse, met-a-manyok la, pou mennen péyi-a.

Manniè sa ka woulé Ayiti aprézan, sé palakoz listwè péyi-a ek manniè Lafrans ek Lézétazini pijé’y.

Lè Ayiti kasé kod épi Lafrans, péyi kolonialis tala tjwé sé met-a-manyok gaoulé a, kontel Toussaint Louverture. Apré, Lafrans mandé anlo lajan, apochan 20 milia dola an lajan jòdi ; sé lanné 1947 selman Ayiti fini péyé lajan-tala.

Lézétazini vini met péyi-a lanné 1915. Sé Méritjen-an mété segrégation ant blan, milat ek neg ek yo soutiré tout kotjen nan péyi-a. Yo démantibilé larmé-a pou yo té pé mété doubout an larmé nef épi sé milat-la.

François Duvalier vini met-a-manyok péyi-a lanné 1957 ; i té ka palé an palé black power kont zafè segrégation an. Apré, i kolé tet kolé zépol épi sé lantoupriz méritjen an ek i plen poch-li.

Sé agrikiltè-a koumansé pran fè poulapéti sé pwodui bon maché sé Méritjen-an té ka vann, kontel diri. Sé agrikiltè-a té anpami sé moun-lan ki mété doubout mouveman Lavalas la ek ki voté ba Jean-Bertrand Aristide, lanné 1991.

Aprézan, lagrikilti Ayiti an banbanm. Poutji ? Padavwè lanné 1995, Bill Clinton mandé Ayiti bésé sé tarif-la asou tout zagré méritjen, kontel diri. Yo bésé tarif-la asou diri dépi 50 % rivé 3 %. Lè sé zagré pa chè a rivé Ayiti, sé agrikiltè-a pa té pé vann ta-yo ankò. Yo sispann planté. Yo alé viv Port au Prince.

Apré yo déchouké Jean-Bertrand Aristide lannée 2004, Ayiti té anba lopsion Lénasionzini. I tiré pié’y lanné 2017, mé i kité koléra dèyè’y.

Sé sé péyi rich la, kontel Lafrans ek Lézétazini, ki mété Ayiti an chinpontonng, adan liannaj épi sé met-a-manyok péyi-a ki ka volé dépi antan sé Méritjen-an té met péyi a.

Sa Ayiti pé fè pou i pé viré pran larel-li ? Dènié fwa pep-la éséyé vréyé péyi-a douvan, sa té épi mouvman Lavalas la. Yo mété doubout krey fanm, krey lajénes, krey adan sé kartié-a, adan sé lékol-la, kisasayésa. Es pep-la ni asé fos pou i pé viré mété doubout an mouvman kon tala ? Gaoulé-a ki ka woulé la aprézan kont sé volè-a, sé jenn moun ki ni an lédikasion ki ka ba’y alé. Fok espéré yo ké pé chanjé péyi-a pou Ayiti vini an état de droit.